Fotografija: Alana Tyler Slutsky, Paper magazine; model: Tina Johnson

Lepota u vanrednom stanju

Kako nam je sužen prostor za „normalan“ život, tako smo morali i da prekomponujemo zadovoljavanje potreba i napravimo prioritete. Naravno, neko je uspeo da bude 100 posto produktivan, neko misli da je samo spavao… Manje više, preživljavamo ovaj zatvor kako znamo i umemo. Kako se sve ovo završava vidim da smo pohitali ka frizerima, manikirima, pedikirima, drogerijama, kupovali smo sprave za vežbanje u kući… Minuli događaji sveli su život na minimum funkcionisanja i mnogi bi rekli da takav „luskuz“ nije neophodan. Međutim, sam sam sebi priznao da su mi frizerske usluge bile jedne od najpotrebnijih. Pozdrav za sestru! Da ne bi izgledalo kao da je ovo priča o tome kako nam je lepota najvažnija, verujem da smo dosta knjiga pročitali i radili na sebi na razne načine. Vrlo je logično da smo se posvetili različitim stvarima kako smo imali i više vremena. No, gde se na lestvici prioriteta nalazi potreba za lepim, šta god to predstavljalo… da budemo sređeni, sa urednom frizurom, nalakiranim noktima i šta nam to govori?

Ne bi mi palo na pamet da pišem o ovome da se nisam setio priče koja datira iz vremena kada se dešavala „slična“ situacija. Naime, za vreme svetske ekonomske krize i to ove koje se svi sećamo, iz 2008. godine, mnoge privredne grane su stradale. Kriza je pogodila mnoge porodice, a neke baš dramatično. Evropska unija zapošljava mnoge radnike van EU, sa prostora istočne Evrope, Afrike i Azije. Domicilno stanovništvo te poslove ne obavlja jer su niskoplaćeni, a mnoge porodice žive od poslatih para svojih članova porodice koji radi te poslove u inostranstvu. Tako da, kao i uvek, najsiromašniji stradaju isto, ako ne i gore. Tada su razne privrede doživele krah. Jedna od retkih grana koje nisu doživele ogroman pad je bila ona koja je pružala usluge nege i lepote. Novčanik prazniji, ali na to se trošilo. Neki bi rekli razmaženost i bahatost. Mislim da je ljudima očigledno bitno da budu sređeni i brinu o svom izgledu. Kao što je rečeno, takve poslove su radili uglavnom oni sa radnim dozvolama van EU. Radnici i pretežno radnice iz pomenutog sektora su uspeli da i za vreme krize prehrane svoje porodice u zemljama iz kojih su došli na rad u Evropu.

Audrey Hepburn Art Print

Sasvim je logično da nakon drastične promene načina života čovek ima potrebu da se vrati na standardni, dosadašnji način života, na stare navike. Kako to nismo mogli i kako to i dalje ne možemo u potpunosti da postignemo, gledamo da sredimo život što više možemo. To nisu samo navike, to je i sama percepcija nastavka života, emotivno preživaljavanje raznih promena… Nismo svi u mogućnosti da se brzo adaptiramo. Nismo u mogućnosti da sve te podatke brzo obradimo. U vezi sa tim, davno sam čitao istraživanje koje je ispitivalo ulaze na razne vesti na određenim portalima. Ogroman broj posetioca je nakon ulaska na kataklizmične vesti o npr. otapanju glečera koji predstavlja stvarnu pretnju po egzistenciju raznih vrsta i gde se navode neshvatljive posledice po ljudski život, odmah potom ulazio u vesti iz svakodnevnice i life style teme. Istraživači su došli do zaključka da ljudi ne mogu da percipiraju toliku količinu pretećih informacija koje iziskuju dodatno trošenje energije. Takođe, prelazak na drugi tip vesti predstavljao je vraćanje u redovne tokove i primirje, smanjivanje anksioznosti.

Nakon drastičnih
promena težimo
ka vraćanju
u optimalno
stanje

Svaka promena je stresna, bila ona negativna ili pozitivna. Nakon toga čovek gleda da se vrati u svoje optimalno stanje, svoju homeostazu. U aktuelnim dešavanjima, mnogi od nas su prošli kroz adaptaciju na novonastalu situtaciju, lenčarenjem, prejedanjem, kao i kroz razne „bolje“ faze. Međutim, stekao sam utisak da nam je bilo vrlo bitno da budemo na visini zadatka kada je naš izgled u pitanju, da ne kažem uredni (podrazumeva se), iako bismo rekli, „pa dobro to i nije najprioritetnije, ionako nigde ni ne izlazimo, toliko je sada bitnijih stvari“. Koliko je ova potreba prioritetna i šta za nas predstavlja? Maslov, čuveni psiholog, nije pominjao ovakve potrebe, ali svaku konkretnu potrebu možemo podvesti pod neku širu, nadređenu. Gde biste vi ovu našu trenutnu „potrebu“ smestili na ovoj piramidi?

Maslovljeva piramida potreba

Iako postoje razni drugi pristupi analizi ljudskih potreba, ova šema je i dalje vrlo korišćena. Već smo upotrebili reč homeostaza. U opisu svakog od ovih nivoa, mnogi istraživači i analitičari često na prvom, tj. najbazičnijem nivou pominju i homeostazu. Dakle, ovakve reakcije ljudi možda govore o nama na neki drugačiji način. Poimanje lepote se kroz istoriju menjalo i uvek je bivalo značajno. Da li je lepota društveno konstruisana kao bitna ili je to jednostavno u nama, kao i kod mačaka dok s sređuju, ne znam… ali svakako predstavlja bitan segment života. Lepota kao relativna kategorija svakako ima dublje značenje za sve nas osim onog samo estetskog.

Odlomak iz knjige Poimanje lepote – uloga estetičkog konflikta u razvoju, nasilju i umetnosti

“ … u rastu estetske stvarnosti čoveka ogleda se evolucija rase, u njenoj transformaciji oružja u oruđe, u njenom postepenom pomeranju od antropomorfizma ka poimanju prirode, u njenom čak sporijem razvoju od posedovanja i iskorišćavanja ka odgovornosti za svet“ (Melcer i Haris Vilijams, 1998: 13).

0Shares

One Reply to “Lepota u vanrednom stanju”

Ostavite odgovor na stereotipNO Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *