Da li imamo porast psihičkih poremećaja?

Temelji ličnosti nastaju u kući, tj. sa ljudima koji si brinuli o nama, a to su naravno, najčešće roditelji. To nije samo vaspitanje i usvajanje osnovnih vrednosti, to su, pre svega emocionalna regulacija i tolerancija frustracije. Narcistička kultura u kojoj živimo smanjuje mogućnosti popravke odnosa u zajednici. Šta više, kultura dodatno redukuje odnose. U skladu sa ovim je i i dalje aktuelan narativ da se uzrok bolesti mora naći ako nigde onda u genetici.Sve ovo nas dovodi do toga da se više priča o mentalnom zdravlju, da su dijagnostički sistemi sve glomazniji, a ljudi sve više fokusirani na zdravlje, dugovečnost i izuzetnost.

Kako očekivanja mogu negativno uticati na performanse sportista

Sport sam po sebi jeste takmičenje i sportisti jesu tako nastrojeni, vole pobedu, žele da napreduju, da budu konkurentni. Ono što se dešava jeste da često ne uspevaju da pokažu svoje sportsko znanje i napredak u tehnici, taktici, fizičkoj spremnosti i kondiciji zbog pritiska i psihološke ne/pripremljenosti. Danas su tema očekivanja, koja u mnogome mogu uticati na emocije sporitiste ili sportiskinje, a kasnije i na sam performans, tj. meč, utakmicu, nastup. Sportisti formiraju sopstvena očekivanja, ali iza tih očekivanja stoje i očekivanja porodice, trenera, a kod profesionalnih sportista i očekivanja sponzora, nacionalnih saveza i javnosti, koja svojim očekivanjima može napraviti ogroman pritisak. Ovakva vrsta promene je u službi novih alternativih viđenja uspešnosti i neisključivog razmišljanja. Isključivost prečesto vuče sportiste i sportiskinje u to da nisu uspešni i da su izneverili sebe i druge.