Zagađenje vazduha u Srbiji – rastuća ekonomija ili tranzicija

Poslednjih dana ovo je aktuelna tema, razni su komentari, kao i teorije odakle sad toliko zagađenje. Ova tema se svakako tiče društva, ali ne možemo je baš okarakterisati kao čisto društvenu, što bi trebalo da budu naše teme ovde. Ako bismo ovu temu posmatrali iz ugla socijalne politike, čiji su sadržaj radni i životni uslovi ljudi, mogli bismo okrnjiti ovu temu na ovom mestu. Kvalitet vazduha je svakako od važnosti za kvalitet života ljudi. Da li je ovo tipična socijalno-politička tema, pa ne… više ekološka. S obzirom na razna tumačenja i komentare teško je ostati nem.

Rastuće
ekonomije
jesu
veliki
zagađivači

Stanovništvu bi trebalo dati pristojne odgovore o aktuelnoj situaciji. Deo populacije pretpostavlja da je došlo do niza propusta, drugi misle da je zagađenje deo 21. veka i svakodnevnih redovnih tokova. Zanimljive su procene date na osnovu odnosa progresa ekonomije i nivoa zagađenja. Tako postavljene hipoteze mogu dati određene odgovore. U prvih deset zemalja po najvećem nivou zagađenja u 2019. godini su se nalazile države poput Indije i Bangladeša koje jesu i u 15 najbrže rastućih ekonomija. Osim pomenute dve države, ostale na listi najzagađenijih nisu i na listi najbrže rastućih ekonomija. Za detaljniji uvid u ove podatke možete pogledati http://worldpopulationreview.com/countries/most-polluted-countries/ i https://www.focus-economics.com/blog/fastest-growing-economies-in-the-world. Jake ekonomije poput Kine ili Emirata su isto među najvećim zagađivačima vazduha, što takođe možete videti u prethodnim linkovima.

Gde je ovde Srbija? Srbija je u 25 zemalja sa najzagađenijim vazduhom u svetu u 2018. godine (čini nam se da je trenutno još gore stanje). Da li je među najbrže rastućim ekonomijama? Ne… Svakako ne možemo dati jedan odgovor koji objašnjava celokupnu pojavu zagađenja vazduha u Srbiji. Mi Vam nudimo jedan koji nam se čini zanimljivim.

Zemlje u
tranziciji
su jedne od
najzagađenijih

Naime, 90-tih godina, a može biti podesno i za aktuelnu situaciju, kada se pričalo o zagađenju i to ne samo vazduha, izneta su određena viđenja koja možda daju odgovor na ovo pitanje. Ovakve teorije govore o tome kako su zemlje u tranziciji zapravo najzagađenije. Zemlje zapada koje su i velike ekonomije ostvarile su i visok nivo razvoja koji podrazumeva i ekološke standarde i rigorozne propise, znate oni silni filteri na dimnjacima, deponije, reciklaža… Nerazvijene zemlje nisu imale dovoljno jake privrede koje bi u velikoj meri zagađivale prirodnu sredinu. U toj komparativnoj analizi, zemlje u tranziciji imaju privrede koje zagađuju u velikoj meri, slabe ekološke propise, stare neekološke navike i neprosvećenu populaciju kada je ekologija u pitanju. Iako ovaj pristup ne analizira samo zagađenje vazduha, vrlo je primenljiv na ovaj primer.

Doba tranzicije se vezuje, pre svega za proces prelaska sa jednog političkog i ekonomskog sistema na drugi. Ovi dugogodišnji procesi kod nas donose razne implikacije. Pitanje je, prema ovoj analogiji, koliko su se prilike promenile u Srbiji u poslednjih 30 godina.

0Shares

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *