NOSTALGIJA – Od Jugoslovena do nostalgičara po rođenju

Volim ovu temu, temu koju zovem – nostalgija. Nije ovde reč o slatkoj prošlosti i gorkoj budućnosti. Zapitajmo se, da li je stvarno toliko toga u prošlosti bilo bolje? Ljudi imaju tendenciju da veruju da je prošlost bila bolja. Život prolazi, a mi čekamo da ponovo živimo ono što treba, ono iskreno, ono pravo! To pravo ne dolazi, a mi (p)ostajemo zatočenici lepe prošlosti koja se nikad neće vratiti. Svet je u konstantnoj promeni. Kad tad mnogi dođu u poziciju da kažemo ,,Ovi bre klinci stvarno preteruju, ovo nije bilo u moje vreme!“ Kako tako brzo dođemo do toga da nas vreme gazi? Kako gro nas dođe u poziciju da nespreman čeka budućnost? 

Zašto je promena teška?

Kako je naš identitet skrojen našim iskustvima od najranijih nogu i kako je ta naša uloga godinama formirana, nije lako promeniti ta sad sržna uverenja, hipoteze i konstrukcije stvarnosti. Naš identitet ima tendenciju samoodržanja. Sve ćemo uraditi da se ponovo ne osećamo onako kako smo se osećali kad smo bili vrlo mali, uz kasnije ponovne ožiljke. Te emocije su ono što nas drži dalje od „lake“ promene. Kako smo gradili kulu na mekom tlu koje nije moglo da podnese težinu naših emocija, pa je sad kula kriva, mora da prođe vreme da bi se osmislio novi način da ta kula dobije svoju novu svrhu sa ojačanim temeljom.

Moj psihoterapijski pristup

Mislim da je dobro da pri donošenju odluke da krenete na psihoterapiju, imate i informaciju kako psihoterapeut i radi, kojim terapijskim okvirom se služi i kako on odgovara na probleme klijenata. U tekstu možete pročitati koje su to neke od osnovnih karakteristika mog terapijskog pristupa i kako ja, kao konstruktivistički psihoterapeut, radim.

MORAL – IMPLIKACIJE NA RAZVOJ I SREĆU

Shvatali to ili ne, mnoge naše konstrukcije morala nas koče. Ne pozivam Vas ja sad na razvrat, sodomu i gomoru, ali bih voleo da manje robujemo nekim stvarima. Nekad ne dođemo do nekih ostvarenja, saznanja, događaja i odnosa upravo jer delamo po tim našim pravilima i obrascima. Narod to ume da zove uštogljenošću, snobizmom ili da nekome viri praziluk iz zadnjice. To su Vam one priče o grehu… Opet, neki drugi imaju drugačiji, oni bi rekli iskreniji, pogled na svet. Čuli smo one kovanice npr. „Greh izlazi iz usta, a ne kroz usta.“ Biti moralan jeste vrednost koju gradimo preko dve hiljade godina. Uzdizati se duhovno, tj. razvijati se, čega je moral svakako segment, jeste naš cilj. Kako to onda moral može kočiti naš razvoj i sreću, pročitajte u ovom tekstu.