Temelji ličnosti nastaju u kući, tj. sa ljudima koji si brinuli o nama, a to su naravno, najčešće roditelji. To nije samo vaspitanje i usvajanje osnovnih vrednosti, to su, pre svega emocionalna regulacija i tolerancija frustracije. Narcistička kultura u kojoj živimo smanjuje mogućnosti popravke odnosa u zajednici. Šta više, kultura dodatno redukuje odnose. U skladu sa ovim je i i dalje aktuelan narativ da se uzrok bolesti mora naći ako nigde onda u genetici.Sve ovo nas dovodi do toga da se više priča o mentalnom zdravlju, da su dijagnostički sistemi sve glomazniji, a ljudi sve više fokusirani na zdravlje, dugovečnost i izuzetnost.
Oznaka: depresija
Suicid i depresija
NOSTALGIJA – Od Jugoslovena do nostalgičara po rođenju
Volim ovu temu, temu koju zovem – nostalgija. Nije ovde reč o slatkoj prošlosti i gorkoj budućnosti. Zapitajmo se, da li je stvarno toliko toga u prošlosti bilo bolje? Ljudi imaju tendenciju da veruju da je prošlost bila bolja. Život prolazi, a mi čekamo da ponovo živimo ono što treba, ono iskreno, ono pravo! To pravo ne dolazi, a mi (p)ostajemo zatočenici lepe prošlosti koja se nikad neće vratiti. Svet je u konstantnoj promeni. Kad tad mnogi dođu u poziciju da kažemo ,,Ovi bre klinci stvarno preteruju, ovo nije bilo u moje vreme!“ Kako tako brzo dođemo do toga da nas vreme gazi? Kako gro nas dođe u poziciju da nespreman čeka budućnost?
Šta je pseudodemencija?
Starost donosi nove izazove, poteškoće i specifičnosti i vuče za sobom navike, identitet, sećanja. Prošlost se pretače u sadašnjost i budućnost. Starost donosi iskustvo, kako ono dobro, tako i ono bremenito, prožeto krizama i proživljenom tugom. Naša kultura nije poštovalac starosti, u starost se ne ulaže. Zaglavljeni između očekivanja sredine i svojih potreba, starija populacija je izazov i za praktičare koji treba da im pruže podršku i zaštitu.